Negujte musrost
Podsticanje autofleksije, empatije, otvorenog uma, doživotnog učenja i društvene odgovornosti može nam pomoći da steknemo mudrost.
Mudrost karakterišu sposobnost razumevanja složenih informacija, razmišljanje o sopstvenim iskustvima i emocijama, regukisanje emocija, empatija sa drugima. To je delovanje na način koji koristi društvu i razmatranje uticaja svojih postupaka na druge i okolinu.
Mudrost je ključna za celokupno zdravlje, jer na omogućava da donesemo zdrave odluke, rešavamo probleme, izborimo se sa stresom, gradimo pozitivne odnose, da doprinesemo održivoj budućnosti i unapredimo lični i profesionalni razvoj.
Mudrost karakteriše nekoliko komponenti koje deluju u harmoniji. One stvaraju duboko razumevanje sveta i sopstvenog mesta u njemu. To su:
- Kongitivna dimenzija
- Refleksivna dimenzija
- Afektivna dimenzija
- Prosocijalna dimenzija.
Kongitivna dimenzija
Ona je razumevanje složenih informacija i rešavanje problema. Kongitivna dimenzija nam omogućava da analiziramo i sintetišemo informacije i donesemo važne odluke na osnovu svog znanja i iskustva.
Istraživanja su utvrdila da odrasli koji su stariji, kada rešavaju probleme, češće od mlađih koriste kongitivne strategije. To znači da su kongitivne strategije neophodne da se stekne mudrost i da iskustvo igra ključnu ulogu u razvoju ovih veština.
Refleksivna dimenzija
Ona predstavlja razmišljanje o sopstvenim iskustvima i emocijama. To nam omogućava da bolje razumemo sebe, steknemo uvid u svoje ponašanje i vrednosti i razvijemo samosvest.
Afektivna dimenzija
Ona uključuje emocionalnu regukaciju i empatiju. To nam omogućava da regulišemo emocije, upravljamo stresom i saosećamo se sa drugima.
Prosocijalna dimenzija
To je osećaj društvene odgovornosti i alturizma. Ona na omogućava da uvažimo potrebe drugih i da delujemo na način koji koristi društvu.

Predstavljam vam 10 koraka koji vode do veće mudrosti:
- Koristite autofleksiju
- Negujte otvorenost uma
- Ne prestajite da učite
- Razvijajte saosećanje
- Naučite da regulišete emocije
- Podstičite društvenu odgovornost
- Podstičite alturizam
- Sagledajte širu perspektivu
- Podstičite razmišljanje o vrednostima
- Potražite mentora
1. Koristite autofleksiju. Ispitivanje sopstvenih misli, osećanja, ponašanja može vam pomoći da bolje razumete sebe i druge. Sa tim možete da identifikujete svoje snage i slabosti, što je od koristi u donošenju odluka i rešavanju problema.
2. Negujte otvorenost uma. Budite prijemčivi za nove ideje i perspektive. To vam može pomoći da proširite razmišljanje i uzmete u obzir i alternativna rešenja nekog problema. Potrebno je i da cenite različitost i smanjite pristrasnost i predrasude.
3. Ne prestajite da učite. Sticanje novih znanja i veština tokom celog života može vam pomoći da se prilagodite promenama životne sredine. Učenjem će te poboljšati veštine rešavanja problema, takođe i lični i profesionalni razvoj.
4. Razvijajte saosećanje. Razumevanje osećanja drugih i saosećanje sa njima može pomoći da se povežete sa njima i izgradite pozitivne odnose. Pri tome će te razumeti različite perspektive i ceniti različita iskustva.
5. Naučite da regulošete emocije. Steknite sposobnost da izađete na kraj sa sopstvenim emocijama. To vam može pomoći da se nosite sa stresom i poboljšate svoje veštine donošenja odluka.
6. Podstičite društvenu odgovornost. Razmatranje kako vaši postupci deluju na druge i okolinu može vam pomoći u donošenju etičkih odluka i doprineti održivoj budućnosti.
7. Podstičite alturizam. Delovanje u interesu drugih bez očekivanja bilo čega za uzvrat može vam pomoći da razvijete saosećanje i empatiju.
8. Sagledajte širu perspektivu. Razmatranje toga kako bi drugi mogli da vide neku situaciju, može vam pomoći da cenite različite perspektive i da donosite odluke na osnovu širih pogleda.
9. Podstičite razmišljanje o vrednostima. Razmatranje svojih i tuđih uverenja i principa može vam pomoći da razjasnite svoje ciljeve i prioritete.
Potražite mentora. Traženje smernica i podrške od iskusnih pojedinaca može vam pomoći da steknete vredne uvide i perspektive.
Autor: Ema Vitković
Izvor: ZDRAVA HRANA


